Cjelovit život na Petom hrvatskom socijalnom tjednu

Nekoliko članova Udruge Cjelovit život je aktivno sudjelovalo u Petom hrvatskom socijalnom tjednu o kulturi rada u Hrvatskoj, koji je održan u Zagrebu od 21.do 23. listopada.

 

Nova kultura rada za preobrazbu hrvatskoga društva

Po odluci Hrvatske biskupske konferencije i u organizaciji Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve, od 21. do 23. listopada u Zagrebu je održan Peti hrvatski socijalni tjedan o temi »Kultura rada u Hrvatskoj«, s kojeg je tristotinjak sudionika, predstavnika svih (nad)biskupija i gotovo svih katoličkih udruga u Hrvatskoj i šezdesetak predavača raznih struka, cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, pojedincima i ustanovama uputilo posebnu deklaraciju u kojoj je izneseno niz smjernica i poticaja za preobrazbu hrvatskoga društva:

– Želimo da se hrvatska država snažnije, konkretnije, vodeći računa o najslabijima, uključi u rješavanje pitanja i problema vezanih uz rad: nezaposlenost, zlostavljanje na radu, zaštitu radničkih prava, redovitu isplatu plaća, poštivanje vlastitih blagdana, stvarno poštivanje radničkog prava na odmor, poticanje društveno odgovornog poduzetništva i vrijednosti rada, promišljanje rada budućnosti, uklanjanje »rada na crno« i uvjeta koji do njega dovode, stabilnost rada u poljoprivredi, promociju odgoja za rad i dobrovoljni rad.

– Radeći, čovjek odgovara na poziv Božji da bude njegovim suradnikom u uređenju i dovršenju ovoga svijeta te razvijajući duhovnu dimenziju rada ne dopušta svođenje na sredstvo.

– Poduzetništvo pretpostavlja i zahtijeva stabilno pravno uređen sustav.

– Zadrugarstvo u Hrvatskoj valja oživjeti primjereno vremenu.

– Nezaposlenost treba rješavati: poticajima za zapošljavanje i za cjeloživotno obrazovanje radnika, povećati sredstva za mjere politike zapošljavanja, maksimalno se usredotočiti na korištenje sredstava EU-a u području zapošljavanja.

– Ne smijemo odustati od odgoja za rad. U odgoju za rad ojačati funkciju obitelji i prilagoditi zakonska rješenja te sustav pripremati da bude u stanju obrazovati djecu i mlade za realne poslove koji nadolaze.

– Sloboda od nedjeljne tlake nuždan je uvjet mogućnosti odgoja u obitelji, pa i odgoja za rad. Zahtijevamo da se hrvatskim obiteljima omogući nedjeljom biti zajedno i slaviti dan Gospodnji.

– Posebno insistiramo na zakonima koji će učinkovito štititi radnika, te na njihovoj provedbi koja će omogućiti stvarno poštivanje radničkih prava.

– Za napredak sela nužno je učiniti gospodarsku strukturu raznovrsnijom. Glede poljoprivrede, zahtijevamo sustav potpora – novčanih, obrazovnih i organizacijskih – koji će pridonijeti razvoju poljoprivredne proizvodnje i riješiti problem manjka radnih mjesta za žene.

– Odgoj za dobrovoljno djelovanje trebao bi postati sastavnim dijelom cjelokupnoga obrazovnog sustava.

– Država i državne institucije trebaju početi djelovati društveno kako bi zadobile povjerenje građana i omogućile razvoj društva koji je sada zaustavljen.

– Tražimo da hrvatski zakonodavac počinje ozbiljno uređivati hrvatsko društvo polazeći od dobrih hrvatskih praksa, postojećeg sustava vrijednosti, kulture i tradicije.

– Od vjernika očekujemo solidarnu i dragovoljnu zauzetost u župi, ali i u prakticiranju društvene dimenzije vjere.

Otvaranje Petoga hrvatskog socijalnog tjedna

»Zamagljen pogled na Boga rezultira degradacijom svrhe ljudskoga rada. Rad nije svrha samome sebi i ne smije biti prepušten na milost i nemilost samo interesa i profita«, rekao je kardinal Bozanić.

»Kako god se danas viče da nam manjka kruha, vjerujem da Hrvatska hoće smoći kruha za svu svoju djecu, samo ako u njoj bude poštenja i straha Božjega.« Tim je riječima zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić – preuzevši ih iz usta svojega prethodnika bl. Alojzija kardinala Stepinca, koji se tako bio obratio četvrtom Hrvatskom socijalnom tjednu 1940. godine – započeo svoj pozdravni govor na otvorenju Petoga hrvatskog socijalnog tjedna, u petak 21. listopada u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije na zagrebačkom Ksaveru. Organizatori skupa, Hrvatska biskupska konferencija i Centar za promicanje socijalnoga nauka Crkve, smatrali su da tradiciju održavanja tjedna u ovome času treba otvoriti temom »Kultura rada u Hrvatskoj«.

Poticaj na odlučnije zalaganje

»Nadam se da će… i ovaj socijalni tjedan biti veliki poticaj svima nama na odlučnije zalaganje za ispunjavanje svojega poslanja u svijetu: biti svjetlo svijeta kako naše društvo ne bi izgubilo iz vida cjelovitu sliku o čovjeku«, rekao je zagrebački nadbiskup pred više od dvjesto predstavnika biskupija, katoličkih udruženja i organizacija i svekolikog javnog života u Hrvatskoj. Otvorenju Tjedna nazočili su riječki nadbiskup Ivan Devčić, gospićko-senjski biskup Mile Bogović, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, križevački vladika Nikola Kekić, porečko-pulski biskup Ivan Milovan, đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić, kao i tajnik HBK-a Enco Rodinis. Iz svijeta politike na otvorenju Tjedna nazočila je saborska zastupnica Marijana Petir, potpredsjednik vlade Domagoj Milošević te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

»Kršćani su«, nastavio je kardinal Bozanić, »primili dar vjere, primili su doktrinarnu, moralnu i socijalnu baštinu te su pozvani proširiti u svojoj sredini i to svjedočanstvo života, a u skladu s primljenom vjerom i hrabrim govorom koji će imati i socijalne posljedice.« Krist nije došao reći kako se treba odvijati posao niti što ima raditi poduzetnik, već je došao rasvijetliti ljudski rad i gospodarsku stvarnost »kako bi svatko iznutra otkrio smisao i puninu svojega poziva«.

Krist osposobljava čovjeka za dobro

»Zamagljen pogled na Boga rezultira degradacijom svrhe ljudskoga rada. Rad nije svrha samome sebi i ne smije biti prepušten na milost i nemilost samo interesa i profita«, rekao je kardinal Bozanić. Čovjek u tom slučaju više nije subjekt i nositelj djelatnosti, već »puko sredstvo u lancu proizvodnje kojom vlada samo profit i učinkovitost«. »Stoga je potrebno stalno i jasno isticati čovjekovo dostojanstvo i njegov primat nad radom i profitom«, istaknuo je kardinal Bozanić, inače jedan od glavnih inicijatora obnove tradicije Tjedna, kako čulo na skupu.

Suvremene krize, od ekološke pa do financijske – koja se prelila u gospodarsku, ova u socijalnu te naposljetku i u političku krizu – imaju etički temelj, nastavio je zagrebački nadbiskup. Stoga tehnička rješenja koja nude »oni koji su krizu proizveli« ne mogu riješiti bitne probleme, jer je riječ prije svega o »krizi morala«. »Zadaća je Crkve naviještati Isusa Krista« koji čovjeka »čisti i oslobađa i daje mu snagu i sposobnost da traži istinu, dobro i Boga«, rekao je kardinal Bozanić poželjevši sudionicima »plodonosan rad na dobrobit svega hrvatskog naroda«.

Nada da će Tjedni ponovo postati zasebna ustanova

Na povijest socijalnoga zalaganja hrvatskih katolika podsjetio je u svom govoru predsjednik HBK-a đakovačko-osječki nadbiskup mons. Marin Srakić. »Sto jedanaest godina nakon prvoga Katoličkog sastanka (Prvi hrvatski katolički sastanak, održan 1900. u Zagrebu), 99 godina nakon prve »Sociologije« na hrvatskom (udžbenik katoličke sociologije đakovačkog svećenika dr. Vinka Anderlića), 71 godinu nakon Četvrtoga hrvatskog socijalnog tjedna, možemo… okupiti širok krug ljudi, koji nam iz raznih perspektiva mogu iznijeti na vidjelo stanje rada u Hrvatskoj, ali i naznačiti kako to stanje razvijati u kulturu rada primjerenu trajnoj istini o čovjeku ali i vremenu u kojem živimo«, rekao je predsjednik HBK-a. Mons. Srakić je izrazio i nadu »da će Hrvatski socijalni tjedni ponovo postati zasebna ustanova kakvi su bili prije Drugoga svjetskog rata i da će se redovito održavati barem svake druge, a možda i svake godine«.

Neradna nedjelja posve prepuštena poslodavcima

Prisutnima se obratio i predsjednik Programskog odbora Tjedna i predsjednik Komisije »Iustitia et pax« HBK-a sisački biskup mons. Vlado Košić. On je posebno istaknuo presudnu ulogu laika za razvoj »socijalne osjetljivosti«, nekada i danas, kad je organizacija Tjedna povjerena Centru za promicanje socijalnoga nauka Crkve. U Programskom odboru Tjedna od 24 člana, 15 su vjernici laici koji su se, radeći sa svećenicima, vodili poglavito dvjema vrednotama, »osjećajem za zajedničko dobro i uzajamnim poštovanjem«, rekao je sisački biskup. Mons. Košić je odgovorio i na pitanje zašto upravo rad kao tema Tjedna: »Svijet rada, radništvo kao takvo, odnos poslodavaca i radnika, pitanje nezaposlenosti, pravedno uređenih odnosa na području rada – zanemarena su pitanja ili su predana u ruke beskompromisnog kapitala gdje su poslodavci vrhovni zakon. Sa žaljenjem treba i ovdje reći kako je pitanje neradne nedjelje i reguliranje radnog vremena, osobito u trgovinama, suvremena hrvatska vlast posve prepustila poslodavcima.«

»Buđenje ove dimenzije laičkog poslanja u društvu« prepoznao je kao »znak vremena« predstojnik Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve dr. Gordan Črpić. Govoreći o organizaciji skupa, istaknulo ga je da je ostao »začuđen« brojem ljudi koji su željeli na njemu sudjelovati, posebno članova katoličkih udruga i društava čiji rad mora »postati očitiji i javno prepoznatljiv« jer »je ovom društvu potrebna dobra klima i dobra praksa promocije ljudskog dostojanstva i rada za opće dobro«.

»Ne bojmo se, mi smo nositelji vrijednosti!«

Skupu se uime Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obratio dr. Slavko Slišković. Ističući nekadašnji i sadašnji doprinos fakulteta hrvatskoj katoličkoj socijalnoj misli i praksi, dr. Slišković je istaknuo da Tjednom Crkva u Hrvatskoj želi ponuditi društvu blago socijalnog promišljanja i djelovanja opće Crkve – »društvu… koje prolazi teškim razdobljem ekonomske krize, nesigurnosti identiteta pred ulaskom u nove asocijacije, te političkim nadmetanjima koja su nerijetko vođena više željom za osobnim dobitkom nego brigom za opće dobro«. S druge strane, Crkva tako istražuje i »mogućnosti vlastitog angažmana u korist njegovih, nažalost, sve brojnijih i marginaliziranih članova«.

Posljednji je plodonosni rad skupu poželio Bernard Chenevez, potpredsjednik Socijalnih tjedana Francuske, zemlje u kojoj je 1904. godine održan prvi katolički socijalni tjedan. »Ne bojmo se, mi smo nositelji vrijednosti koje su od značenja u društvu. Te vrijednosti nisu zastarjele, kako bi mnogi željeli da se povjeruje«, rekao je gost iz Francuske. Među nadahnućima koje su francuski Tjedni dali društvu, jest i ono koje je dovelo do zakonskog uvođenja godišnjeg odmora u Francuskoj 1936. godine. Na idućem godišnjem susretu Tjedana s temom »Budućnost demokratskih načela« govorit će glavni kandidati za predsjedničke izbore 2012. godine, rekao je Chenevez u prilog tvrdnji da kršćani i danas imaju što reći. »Ono što mi moramo poštivati«, nastavio je Chenevez, »jest hrabrost onih koji su se u ovoj zemlji borili da se budućim naraštajima osigura sloboda kretanja, poduzetništva, misli, vjerovanja i djelovanja. Mi u Socijalnim tjednima Francuske uvjereni smo da dinamizam vaše zemlje predstavlja pozitivni doprinos za staru Europu«.

Aktualno